Sadržaj
Ukratko · oko 25 min čitanja
- Kod VTO se jajna ćelija i spermatozoid spajaju u laboratoriji; nastali embrion se zatim prenosi u matericu.
- Pomaže kod poremećaja ovulacije, oštećenih jajovoda, endometrioze i muškog faktora neplodnosti.
- Potražite pomoć posle 12 meseci pokušaja ako imate manje od 35 godina, ili posle 6 meseci ako imate 35 ili više.
- Godine su najvažnije: oko 30% uspeha po ciklusu do 35, 15–25% od 35 do 40 i 5–10% posle 40 (ESHRE).
- Jedan ciklus košta oko 2.000–4.000 € u Srbiji i 3.000–6.000 € u Grčkoj ili Češkoj, bez dodatnih usluga.
Uvod
Ništa u životu ne može se porediti sa trenutkom dolaska bebe na svet i sa trenutkom kada postanete roditelji. U oblasti medicine, malo koji napredak je imao toliki uticaj kao razne metode asistirane reprodukcije.
Zahvaljujući savremenim dostignućima, parovima širom sveta pružena je nada i mogućnost da ostvare svoj san o roditeljstvu, čak i kada se suočavaju sa izazovima neplodnosti. Jedna od najpoznatijih i najuspešnijih metoda na tom putu jeste vantelesna oplodnja, koju ćemo objasniti detaljno u teksu koji sledi. Pored toga, ovde možete naći sve neophodne informacije o uzrocima neplodnosti, različitim metodama asistirane reprodukcije, fazama postupka VTO, kao i faktorima koji utiču na njenu uspešnost. Detaljno ćemo objasniti prednosti i izazove ove metode, moguće komplikacije, ali i finansijske aspekte lečenja, kako u Srbiji, tako i u inostranstvu. Bez obzira na to gde se nalazite u svom putu ka roditeljstvu, ovaj vodič će vam pomoći da steknete jasniju sliku o tome šta možete očekivati i kako da napravite najbolje izbore za sebe.

Šta je vantelesna oplodnja?
Vantelesna oplodnja (VTO), poznata i kao in vitro fertilization (IVF), je jedna od najpoznatijih metoda lečenja neplodnosti. Predstavlja proces u kojem se jajna ćelija i spermatozoidi spajaju izvan ljudskog tela, u laboratorijskim uslovima, sa ciljem postizanja trudnoće. Ova metoda pruža šansu za roditeljstvo parovima koji se susreću sa različitim uzrocima neplodnosti, poput poremećaja ovulacije, oštećenja jajovoda, endometrioze ili muškog steriliteta.

Osim što se VTO koristi za lečenje problema sa začećem, koristi se i za realizaciju gestacijskog surogat materinstva. U kombinaciji sa predimplantacionom genetičkom dijagnostikom, omogućava izbegavanje naslednih genetskih oboljenja. U slučajevima kada se oplođena jajna ćelija prebaci u matericu surogat majke koja nema genetsku vezu sa embrionom, dete koje se rodi takođe neće biti genetski povezano sa surogatom. Neke zemlje su ograničile ili zabranile neke od metoda IVF, što je dovelo do razvijanja IVF turizma. Pored toga, visoki troškovi i starosna granica često predstavljaju prepreku za pristup ovom vidu lečenja i uspešno nošenje trudnoće.
Da li ste znali? Prva VTO beba
Od 1978. godine, kada je rođena Luiz Braun, prva beba začeta putem vantelesne oplodnje, ova metoda je omogućila rođenje preko 3,5 miliona dece širom sveta. Ovaj postupak je urađen u prirodnom ciklusu, bez hormonske stimulacije i obavljen je u laboratoriji bolnice Dr Kershaw’s Cottage u Rojtonu, Oldam, Engleska. Edvards, jedan od naučnika koji je razvio ovu tehnologiju, dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu 2010. godine.
Uzroci neplodnosti
Koje vrste neplodnosti postoje?
Postoje dve osnovne vrste steriliteta:
- Primarni sterilitet odnosi se na situaciju u kojoj par, uprkos redovnim i nezaštićenim polnim odnosima, nikada nije uspeo da postigne trudnoću.
- Sekundarni sterilitet javlja se kod parova koji su ranije imali jednu ili više trudnoća, ali sada, uprkos pokušajima, ne mogu da začnu novu.
Najčešći uzroci neplodnosti kod žena
- Problemi sa ovulacijom: Ovulacija je proces oslobađanja jajne ćelije iz jajnika, a njeni poremećaji su jedan od najčešćih uzroka neplodnosti. Sindrom policističnih jajnika (PCOS) predstavlja hormonski poremećaj koji uzrokuje nepravilnu ili odsutnu ovulaciju. Osim PCOS-a, hormonski disbalansi, poput smanjene proizvodnje hormona koji stimulišu ovulaciju (FSH i LH), mogu ometati ovaj proces.
- Problemi sa jajovodima: Zapušenost ili oštećenje jajovoda kod žene sprečavaju jajnu ćeliju da se spoji sa spermatozoidom, što onemogućava prirodnu oplodnju. Uzroci mogu biti infekcije, kao što su zapaljenje jajovoda, kao i posledice prethodnih hirurških intervencija i spajanja tkiva.
Endometrioza: Endometrioza je stanje u kom se tkivo slično sluznici materice (endometrijum) razvija van materice, najčešće na jajnicima, jajovodima, kao i karličnoj šupljini. Ovo tkivo može uzrokovati upale, bolove i stvaranje ožiljaka, čime se narušava funkcionisanje reproduktivnih organa. - Problemi sa matericom: Anomalije materice, poput mioma (benigni tumori), polipa (prekomerni rast endometrijuma) ili urođenih malformacija, mogu otežati implantaciju embriona. Pored toga, hronične infekcije materice ili tanak endometrijum mogu uticati na sposobnost materice da održi trudnoću.
- Prerano slabljenje funkcije jajnika (POI – Premature Ovarian Insufficiency): POI je stanje u kojem jajnici gube svoju funkciju pre 40. godine, što dovodi do smanjene proizvodnje estrogena i poremećaja menstrualnog ciklusa žene. Iako se često meša sa preranom menopauzom, kod POI može doći do sporadičnih ovulacija. Uzroci ovog stanja mogu biti genetski faktori, autoimune bolesti, infekcije, toksini (poput hemoterapije ili zračenja) ili nepoznati razlozi (idiopatski POI).
- Immunološki faktori: Imunološki poremećaji mogu uticati na plodnost kroz nekoliko mehanizama. Takođe, poremećaji kao što su antifosfolipidni sindrom ili poremećena regulacija imunog odgovora mogu dovesti do hronične upale u materici, što ometa implantaciju embriona. Imunološki faktori se takođe povezuju sa ponovljenim spontanim pobačajima.
- Loš kvalitet jajnih ćelija: Kvalitet jajnih ćelija zavisi od više faktora, uključujući starost žene, genetske predispozicije i način života. Sa godinama, jajne ćelije postaju sklonije hromozomskim anomalijama, što smanjuje šanse za uspešnu oplodnju i dovodi do većeg rizika od pobačaja. Pored starenja, loš kvalitet jajnih ćelija može biti posledica oksidativnog stresa, hormonskih disbalansa, endometrioze ili prethodnih medicinskih tretmana (npr. hemoterapije).

Najčešći uzroci neplodnosti kod muškaraca
- Loš kvalitet sperme: Kvalitet sperme određuje se brojem, pokretljivošću i oblikom spermatozoida (morfologija). Smanjen broj spermatozoida (oligozoospermija), slaba pokretljivost (astenozoospermija) ili abnormalna morfologija (teratozoospermija) mogu značajno uticati na sposobnost oplodnje. Ovi problemi mogu nastati zbog infekcija, izlaganja toksinima, upotrebe duvana, alkohola ili lekova, kao i zbog proširenih vena u testisima (varikokela).
- Hormonalni poremećaji: Nivo hormona kao što su testosteron, FSH i LH može biti smanjen ili neuravnotežen, što utiče na proizvodnju i sazrevanje spermatozoida. Ovo stanje može biti posledica urođenih sindroma, tumora hipofize ili hipotalamusa, kao i stresa.
- Mehaničke prepreke: Opstrukcije u semenim kanalima sprečavaju prolazak spermatozoida do ejakulata. One mogu biti posledica prethodnih infekcija, hirurških intervencija (npr. vazektomija) ili urođenih malformacija. U slučaju obstruktivne azoospermije, spermatozoidi se mogu dobiti hirurškim putem, kao što su TESE ili TESA.
- Imunološki faktori: Imuni sistem može proizvoditi antispermska antitela (ASA), koja utiču na pokretljivost i funkciju spermatozoida. Ovo stanje može biti posledica infekcija, povreda, kao i hirurških intervencija, a najčešće se dijagnostikuje MAR testom.
Kada se preporučuje VTO?
- Parovi mlađi od 35 godina smatraju se potencijalno neplodnim ako, uprkos redovnim i nezaštićenim polnim odnosima, ne dođe do trudnoće u roku od 12 meseci.
- Parovi stariji od 35 godina treba da potraže stručnu pomoć ukoliko ne dođe do začeća nakon 6 meseci redovnih i nezaštićenih odnosa, s obzirom na to da plodnost opada sa godinama.

Stopa uspešnosti
Stopa uspeha VTO predstavlja procenat procedura koje dovode do pozitivnog ishoda, bilo u vidu potvrđene trudnoće (stopa trudnoće) ili rođenja živog deteta (stopa živorođene dece). Napredak u reproduktivnoj medicini doveo je do porasta stope živorođenih nakon petog ciklusa VTO, sa 76% u 2005. na 80% u 2010. godini. Istovremeno, smanjen je broj transferiranih embriona, što je značajno umanjilo rizik od višeplodnih trudnoća (sa 25% na 8%). Na stopu uspešnosti mogu uticati sledeći faktori:
Starost žene kao ključni faktor
Starost je jedan od najvažnijih pokazatelja uspeha VTO. Žene mlađe od 35 godina imaju oko 50% šanse za uspeh po jednom ciklusu, dok nakon 40. godine ta stopa opada na 10–20%. Kod žena starijih od 41 godine, uspeh se značajno povećava upotrebom donorskih jajnih ćelija, koje su obično kvalitetnije.
Kvalitet embriona i genetičko testiranje
Kvalitet embriona igra veliku ulogu u uspešnosti postupka. Embrioni koji su dostigli stadijum blastociste (5–6. dan razvoja) imaju najveći potencijal za uspešnu implantaciju. Predimplantaciona genetička dijagnostika (PGT) omogućava odabir embriona bez hromozomskih anomalija, što dodatno povećava šanse za uspeh.
Reproduktivna istorija i zdravstveno stanje
Žene koje su već bile trudne često imaju veće šanse za uspeh u poređenju sa onima koje nikada nisu zatrudnele. Opšte zdravstveno stanje pacijentkinje, hormonska ravnoteža, stanje materice i odsustvo bolesti poput endometrioze ili policističnih jajnika takođe su od presudnog značaja. Pravovremena priprema organizma, kao i odgovarajuća ishrana, mogu značajno poboljšati šanse za uspešan ishod.
Muški faktor neplodnosti
Iako je često fokus na ženi, muški faktor neplodnosti je podjednako važan. Smanjen broj spermatozoida ili njihova slaba pokretljivost mogu uticati na uspeh VTO. U takvim slučajevima, tehnika ICSI, koju ćemo kasnije u tekstu detaljnije opisati, omogućava direktno unošenje spermatozoida u jajnu ćeliju, čime se značajno povećavaju šanse za oplodnju

Životne navike
Zdrav način života igra ključnu ulogu u reproduktivnom uspehu, posebno kod parova koji prolaze kroz postupak VTO. Istraživanja pokazuju da izbegavanje alkohola, nikotina i prekomernog stresa, uz održavanje normalne telesne težine i redovnu fizičku aktivnost, može značajno poboljšati ishod VTO. Način života utiče na hormonalnu ravnotežu, kvalitet jajnih ćelija i spermatozoida, kao i na uspešnost implantacije embriona. Na primer, pušenje je povezano sa smanjenom jajničnom rezervom i lošijim kvalitetom embriona, dok prekomerna konzumacija alkohola može negativno uticati na spermatogenezu i prijemčivost endometrijuma. Pored toga, prekomerna ili nedovoljna telesna težina može dovesti do hormonalnih disbalansa koji smanjuju šanse za uspešnu trudnoću. Umerena fizička aktivnost i ishrana bogata antioksidantima mogu poboljšati fertilitet, smanjujući oksidativni stres i podstičući ćelijsko zdravlje, što je od presudne važnosti za uspešan razvoj embriona i njegovu implantaciju.
Ne znate odakle da počnete? Zakažite besplatan prvi razgovor sa embriologom i postavite svoje najvažnije pitanje.
Zakaži besplatan razgovorZnačaj multidisciplinarnog pristupa
Uspeh vantelesne oplodnje zavisi od brojnih faktora, uključujući starost pacijenta, kvalitet embriona i opšte zdravstveno stanje. Ipak, jedan od ključnih elemenata koji mogu značajno uticati na krajnji ishod jeste multidisciplinarna podrška tokom čitavog procesa. Sveobuhvatan pristup koji uključuje različite stručnjake osigurava najbolje moguće uslove za uspešnu trudnoću.
- Ginekološka podrška – Precizna dijagnostika, praćenje hormonske terapije i priprema endometrijuma igraju ključnu ulogu u uspehu implantacije. Pravilan nadzor tokom stimulacije i postupka punkcije jajnih ćelija osigurava optimalne uslove za dobijanje kvalitetnih oocita.
- Embriološka stručnost – Veštine i iskustvo embriologa su presudni u odabiru najboljih tehnika oplodnje, kultivaciji embriona i njihovoj pripremi za transfer. Procena kvaliteta embriona direktno utiče na stopu uspeha VTO, a savetovanje sa embriologom može Vam pomoći da bolje razumete sve korake ovog procesa.
- Nutricionistički saveti – Prilagođena ishrana može poboljšati hormonski balans, smanjiti upalne procese i pozitivno uticati na kvalitet jajnih ćelija i endometrijuma. Prateći preporuke nutricioniste, možete unaprediti svoje zdravlje i povećati šanse za uspešnu trudnoću.
- Psihološka podrška – VTO može biti emocionalno izazovan proces, a stres i anksioznost mogu negativno uticati na hormonski balans i opšte zdravlje. Rad sa psihologom koji razume specifičnosti VTO pomaže u upravljanju emocijama, održavanju pozitivnog stava i očuvanju mentalnog blagostanja.
Mnogi pacijenti se fokusiraju isključivo na medicinski deo postupka, ali upravo ovaj holistički pristup čini razliku između pokušaja i uspeha. U zavisnosti od Vaših potreba, možete pogledati naše usluge ovde, gde nudimo sveobuhvatnu podršku kroz ceo proces.
Ako želite stručnu podršku na svakom koraku, individualizovane savete i tim koji će vas voditi kroz ceo proces, kontaktirajte nas ovde kako bismo vam pomogli da odaberete najbolji pristup za Vaše predstojeće lečenje.

Koje su faze postupka VTO?
- Stimulacija jajnika: Upotrebom hormonskih lekova stimuliše se sazrevanje više jajnih ćelija, čime se pokreće proces ovarijalne hiperstimulacije sa ciljem da se izazove razvoj više folikula u jajnicima. Ovaj postupak počinje predviđanjem odgovora na stimulaciju, uzimajući u obzir faktore kao što su starost, broj antranih folikula i nivo anti-Milerovog hormona (AMH). Na osnovu rezultata i pregleda, koji mogu ukazivati na slabiji ili preglasan odgovor na stimulaciju, određuje se odgovarajući protokol i doza lekova za stimulaciju jajnika.
- Folikulometrija: Ultrazvučni pregled koji se koristi za praćenje razvoja folikula tokom menstrualnog ciklusa. Ovaj metod omogućava precizno određivanje veličine i broja folikula, čime se pomaže u određivanju najpogodnijeg trenutka za ovulaciju ili punkciju jajnika pri VTO.
- Punkcija jajnika: Jajne ćelije se uzimaju od pacijentkinje pomoću transvaginalne aspiracije, pri čemu se koristi ultrazvučno vođstvo. U folikule se ubacuje igla koja aspirira jajne ćelije i folikularnu tečnost, koja se zatim šalje embriologu u laboratoriju na analizu. Postupak traje oko 20 do 40 minuta i obavlja se pod sedativima ili anestezijom.
- Obrađivanje i priprema jajnih ćelija i spermatozoida: U laboratoriji, obrađivanje jajnih ćelija i spermatozodia zavisi od više faktora, kao što su vrste oplodnje (IVF ili ICSI), kao i poreklo spermatozoida (ejakulat, donorski materijal, tkivo dobijeno zahvatom TESA/TESE/MESA).
- Oplodnja (IVF ili ICSI): U laboratoriji, za ICSI postupke, sa jajnih ćelija se uklanjaju zaštitne ćelije koje je ih okružuju (tzv. kumulus ćelije) i pripremaju se za oplodnju. Pre samog postupka oplodnje, utvrđuje se zrelost jajnih ćelija, s obzirom da moraju biti u Metafazi II. U nekim slučajevima, ako su jajne ćelije u metafazi I, mogu se ostaviti da se dalje kultivišu kako bi kasnije mogle da se oplode. Nezrele jajne ćelije su isključene iz procesa oplodnje, jer ne sadrže odgovarjaući broj hromozoma. U međuvremenu, sperma se priprema za oplodnju uklanjanjem neaktivnih ćelija i semenske tečnosti kroz različite procese koji su drugačiji u svakoj laboratoriji i u zavisnosti od porekla materijala. U slučaju ko-inkubacije, što podrazumeva inkubaciju neobrađenih jajnih ćelija sa spermatozoidima (IVF), proces oplodnje se imitira kao u prirodi. Spermatozoidi moraju da razgrade zaštitni kumulus omotač jajne ćelije uz pomoć svojih enzima kako bi jedan spermatozoid mogao da oplodi jajnu ćeliju. Važno je pažljivo kontrolisati broj spermatozoida kako bi se sprečilo da više spermatozoida istovremeno uđe u jajnu ćeliju, što može dovesti do polispermije. Vreme trajanja ko-inkubacije varira od ustanove do ustanove, pa može biti kratko (4-6 sati) ili dugo (16-18 sati).
- Kultivisanje embriona: Embrioni se prate nekoliko dana u laboratoriji.
- Embriotransfer: Prenos jednog ili više embriona u matericu.
- Krioprezervacija: Zamrzavanje preostalih embriona za buduću upotrebu.
- Test na trudnoću: 2 nedelje nakon embriotransfera vreme je za hormonski test na trudnoću (ß-HCG).

Koje se metode koriste u VTO?
- IVF (In vitro fertilization): Klasična metoda oplodnje, gde se jajne ćelije i spermatozoidi postavljaju u laboratorijsku posudu, imitirajući prirodnu oplodnju. Oplodnja se obično dešava preko noći, a nastali embrioni će biti dalje negovani u inkubatoru od tri do pet dana.
- ICSI: Injekcija jednog spermatozoida u jajnu ćeliju pomoću specijalog mikriskopa. Ovaj oblik VTO se preporučuje kod muškog faktora neplodnosti. MICSI: Izbor morfološki najboljeg spermatozoida pod velikim uvećanjem. PICSI: Izbor spermatozoida koji vezuju hijaluron gel.
- Folikulometrija: Procedura koja podrazumeva obavljanje serije ultrazvučnih pregleda u cilju praćenja rasta folikula u jajniku.
- Inseminacija (IUI): Jednostavna i minimalno invazivna metoda lečenja neplodnosti koja podrazumeva unošenje pripremljene sperme direktno u matericu žene, radi povećanja šansi za oplodnju. Ova procedura se obično primenjuje kod blagog muškog steriliteta, problema sa ovulacijom ili kada je uzrok neplodnosti nepoznat (idiopatska neplodnost). Inseminacija se sprovodi u prirodnom ciklusu ili uz hormonsku stimulaciju jajnika kako bi se podstaklo sazrevanje više jajnih ćelija. Procedura je brza, bezbolna i često predstavlja prvi korak u lečenju neplodnosti pre pribegavanja složenijim metodama, kao što je vantelesna oplodnja. Uspešnost zavisi od starosti pacijentkinje, kvaliteta sperme i drugih faktora.
- Zamrzavanje embriona i reproduktivnog materijala: Procedura koja se obavlja iz medicinskih i nemedicinskih razloga. Višak embriona koji nastanu tokom procesa VTO se mogu zamrznuti i iskoristiti u sledećim pokušajima. Ovo je vrlo bitno, jer u tom slučaju žena ne mora da prolazi kroz već odrađenu hormonsku stimulaciju.
- TESE/TESA: TESE (ekstrakcija spermatozoida iz testisa) i TESA (aspiracija spermatozoida iz testisa) su hirurške procedure namenjene muškarcima sa azoospermijom, stanjem u kojem nema spermatozoida u ejakulatu. Ove metode omogućavaju dobijanje spermatozoida direktno iz testikularnog tkiva za upotrebu u postupcima vantelesne oplodnje (IVF) sa intracitoplazmatskom injekcijom spermatozoida (ICSI). TESA se obično izvodi kod obstruktivne azoospermije, dok se TESE primenjuje i kod obstruktivne i kod neobstruktivne azoospermije. Postupci se mogu obaviti pod lokalnom ili opštom anestezijom, zavisno od slučaja. Nakon dobijanja, spermatozoidi se mogu zamrznuti i kasnije koristiti za vantelesnu oplodnju.
- Donacija embriona: Ova metoda je posebno korisna za parove ili pojedince koji ne mogu da koriste sopstvene reproduktivne ćelije zbog medicinskih razloga.
- Surogat majčinstvo: Za žene koje ne mogu da iznesu trudnoću, par može uz pomoć klinike i na pravno regulisan način naći surogat majku koja će izneti trudnoću. Ova mogućnost je veoma ograničena i pravo regulisana sam u par zemalja sveta.
- In vitro sazrevanje jajnih ćelija (IVM): Uzgoj nezrelih jajnih ćelija u laboratoriji, naročito korisno kod pacijentkinja sa PCOS (sindrom policističnih jajnika).
- ERPeak Endometrial Receptivity Test: Pomaže u identifikovanju optimalnog trenutka za prenos embriona u endometrijum tokom VTO, poznat kao prozor implantacije.
- VTO u prirodnom ciklusu: Praćenje rasta jednog prirodno izabranog folikula ultrazvučnim pregledom bez primene hormonskih preparata za stimulaciju jajnika. Nakon aspiracije, jajna ćelija se laboratorijski obrađuje, a zatim, ako je oplođena i podeljena, sledi embriotransfer. Pogodna je za žene koje ne žele hormonsku terapiju, imaju smanjenu jajničnu rezervu ili medicinske kontraindikacije za hormonske lekove.
- Time-Lapse inkubator: Stalno praćenje razvoja embriona bez izlaganja stresu van inkubatora. Time-Lapse sistem povećava šanse za uspeh, jer pruža detaljan uvid u razvoj embriona i omogućava precizniji odabir za embriotransfer.
- Assisted Hatching: Istančenje ili probijanje omotača embriona (zona pellucida) kako bi se olakšalo njegovo „izleganje“ i implantacija u sluzokožu materice. Najčešće se koristi laserska metoda i preporučuje kod starijih pacijentkinja, neuspešnih VTO pokušaja ili kada embrion ima deblji omotač.
- Embriotransfer sa zamrznutim embrionima (frozen–thawed embryo transfer – FET): Predstavlja postupak u kome se prethodno zamrznuti embrioni odmrzavaju i prenose u matericu žene. Ova metoda omogućava pacijentima da iskoriste embrione koji su ostali iz prethodnog ciklusa vantelesne oplodnje. FET se često primenjuje u prirodnom ili hormonski stimulisanom ciklusu, zavisno od zdravstvenog stanja pacijentkinje. Postupak je manje invazivan od klasičnog VTO ciklusa i omogućava više pokušaja trudnoće bez potrebe za dodatnom stimulacijom jajnika. Uspeh transfera zavisi od kvaliteta embriona i pripremljenosti endometrijuma.

Moguće komplikacije kod VTO
- Sindrom hiperstimulacije jajnika (OHSS): stanje koje se javlja usled prekomernog odgovora jajnika na hormonsku stimulaciju. U blažim oblicima izaziva nadutost, bol u stomaku i blagu nelagodnost, dok u težim slučajevima može dovesti do nakupljanja tečnosti u stomaku i plućima, teške dehidracije, problema sa koagulacijom krvi i poremećaja funkcije bubrega. Lečenje zavisi od težine simptoma i može uključivati mirovanje, intravenske tečnosti ili, u retkim slučajevima, bolničku negu.
- Krvarenje, infekcije i povrede organa: tokom postupka prikupljanja jajnih ćelija iglom kroz vaginalni zid, postoji mali rizik od krvarenja, infekcija ili oštećenja okolnih organa, poput bešike ili creva. Iako su ove komplikacije retke, mogu zahtevati antibiotsku terapiju, a u izuzetnim slučajevima i hiruršku intervenciju.
- Komplikacije anestezije: prilikom punkcije jajnika, koja se obično obavlja uz primenu blage opšte anestezije ili sedativne analgezije, moguće su reakcije poput mučnine, povraćanja, alergijskih reakcija ili u vrlo retkim slučajevima ozbiljnijih kardiorespiratornih komplikacija. Zbog toga je važno da pacijenti budu pod nadzorom anesteziologa i da se postupak izvodi u kontrolisanim uslovima.
- Blizanačka trudnoća i vanmaterična trudnoća: jedan od rizika VTO je mogućnost blizanačke trudnoće, naročito u slučajevima kada se u matericu vraća više embriona. Blizanačke trudnoće nose povećan rizik od prevremenog porođaja, komplikacija u trudnoći i zdravstvenih problema kod novorođenčadi. Savremeni trend u VTO je transfer manjeg broja embriona kako bi se ovaj rizik sveo na minimum.
Takođe, postoji mali rizik od vanmaterične (ektopične) trudnoće, kada se embrion usadi izvan materične šupljine, najčešće u jajovodu. Ovo stanje zahteva hitnu medicinsku intervenciju jer može dovesti do ozbiljnih komplikacija. - Psihološki stres: Proces VTO može biti emotivno zahtevan za pacijente, zbog neizvesnosti ishoda, fizičkog napora koji nosi postupak, kao i finansijskog opterećenja. Neprolazak postupka može dovesti do osećaja razočaranja, anksioznosti ili depresije. Podrška partnera, porodice i stručnjaka za mentalno zdravlje može biti od ključne važnosti u suočavanju sa ovim izazovima.
Iako su ove komplikacije moguće, VTO je procedura koja se izvodi pod strogom medicinskom kontrolom, a većina pacijenata prolazi kroz postupak bez ozbiljnih problema. Redovno praćenje i komunikacija sa lekarom mogu značajno smanjiti rizike i poboljšati šanse za uspešnu trudnoću.
Kada se postupak prekine ranije
Iako je VTO pažljivo planiran i kontrolisan proces, u određenim slučajevima može doći do prekida postupka pre nego što se embrion vrati u matericu. Razlozi za ovo mogu biti različiti, a odluka o prekidu donosi se kako bi se izbegli nepotrebni rizici i kako bi se bolje isplanirao naredni pokušaj.
Mogući razlozi za prekid postupka uključuju:
- Nedovoljan odgovor na terapiju – Kod nekih pacijentkinja jajnici ne reaguju dovoljno na stimulaciju, što rezultira malim brojem zrelih folikula ili njihovim potpunim izostankom. U takvim slučajevima, lekar može savetovati prekid ciklusa i razmatranje drugačijeg protokola u narednom pokušaju.
- Prevremena ovulacija – U retkim slučajevima, uprkos kontrolisanoj stimulaciji i redovnim pregledima, može doći do spontanog pucanja folikula pre zakazane punkcije jajnih ćelija, što onemogućava njihovo prikupljanje.
- Prazna punkcija – Nakon punkcije folikula, može se dogoditi da se u njima ne pronađu jajne ćelije, što onemogućava nastavak postupka. Ovo može biti posledica individualne reakcije jajnika ili tehničkih faktora.
- Neuspešna oplodnja – Uprkos uspešnoj punkciji i prikupljanju jajnih ćelija, u nekim slučajevima ne dolazi do njihove oplodnje, bilo zbog problema sa kvalitetom jajnih ćelija, spermatozoida ili drugih faktora.
- Zastoj u razvoju embriona – Čak i ako dođe do oplodnje, embrioni se ponekad ne razvijaju kako se očekivalo, što onemogućava njihov transfer u matericu.
Odluka o prekidu postupka nije kraj lečenja, već omogućava lekarima da analiziraju razloge neuspeha i predlože odgovarajuće izmene u narednim pokušajima. Zahvaljujući stalnom napretku u reproduktivnoj medicini, postoje brojne strategije koje mogu povećati šanse za uspešan ishod u budućim ciklusima.
Kako odabrati najbolju kliniku za VTO?
Važno je napomenuti da ne postoji jedna „najbolja“ klinika za vantelesnu oplodnju – uspešnost zavisi od mnogih faktora, uključujući individualne okolnosti pacijenta, dostupne metode lečenja, iskustvo stručnjaka, opremljenost laboratorije, kvalitet usluge i samu lokaciju centra. Izbor prave ustanove jedna je od najvažnijih odluka na putu ka roditeljstvu, pa je neophodno detaljno istražiti sve mogućnosti i prilagoditi odluku svojim potrebama. Pre svega, najbolja klinika je ona u kojoj se osećate sigurno, informisano i podržano tokom celog puta ka roditeljstvu.
VivaFert savet
Ne postoji jedna „najbolja“ klinika za VTO. Najbolja je ona u kojoj se osećate sigurno, informisano i podržano, i koja nudi metode koje Vaša dijagnoza zahteva.
Kriterijumi za izbor klinike
- Stopa uspeha i reputacija: Jedan od najvažnijih faktora je stopa uspeha klinike, koja ukazuje na verovatnoću postizanja trudnoće. Ipak, potrebno je razumeti kako se ovi podaci izračunavaju – neke klinike objavljuju statistiku samo za određene grupe pacijentkinja, što može dati iskrivljenu sliku. Uz brojke, važno je proveriti i ocene pacijenata i reputaciju klinike u stručnim krugovima.
- Iskustvo i stručnost osoblja: Tim lekara, embriologa i medicinskih sestara igra ključnu ulogu u celom procesu. Centar sa iskusnim osobljem, koje koristi savremene metode lečenja i individualni pristup pacijentima, može značajno povećati šanse za uspeh.
- Dostupnost savremenih metoda lečenja: Različite klinike primenjuju različite tehnike VTO. Ako imate specifičan medicinski problem (npr. nisku rezervu jajnika, potrebu za genetskim testiranjem ili donacijom jajnih ćelija), važno je da centar nudi odgovarajuće procedure, kao što su ICSI, VTO u prirodnom ciklusu i slično.
- Lokacija i dostupnost: Blizina klinike, mogućnosti smeštaja i lakoća putovanja mogu značajno uticati na celokupno iskustvo lečenja. Neki pacijenti biraju lokalne klinike zbog udobnosti, dok se drugi odlučuju za inostrane centre koji nude naprednije metode ili bolje cene tretmana.
- Pravni propisi i etički standardi: Svaka zemlja ima svoje zakonske okvire u vezi sa VTO. Pre izbora klinike, proverite da li je postupak koji Vam je potreban dozvoljen u toj zemlji. Takođe, osigurajte da centar poštuje visoke etičke standarde i da transparentno komunicira sve uslove tretmana.
- Cena i dodatni troškovi: VTO je finansijski zahtevan proces, a troškovi se značajno razlikuju od klinike do klinike. Pored osnovne cene postupka, obratite pažnju na moguće dodatne troškove – pripremne analize, hormonsku terapiju, zamrzavanje embriona i dodatne laboratorijske procedure.
- Podrška pacijentima i individualni pristup: Postupak VTO može biti emocionalno izazovan, pa je važno da klinika nudi dobru podršku – bilo kroz dostupnost osoblja, mogućnost dodatnih konsultacija, psihološko savetovanje ili detaljno praćenje pacijenta tokom celog procesa.
VivaFert savet
Kada poredite stope uspešnosti, pitajte kako su izračunate. Neke klinike objavljuju podatke samo za određene grupe pacijenata, pa izgledaju bolje nego što jesu.
Sarađujemo sa vodećim klinikama iz različitih zemalja koje su poznate po visokom kvalitetu usluge, savremenim metodama lečenja i individualnom pristupu pacijentima. U zavisnosti od vaših potreba, možemo vam pomoći da izaberete kliniku koja najbolje odgovara vašem slučaju, uzimajući u obzir i lokaciju koja vam najviše odgovara. Pogledajte klinike sa kojima sarađujemo ovde i pronađite idealno mesto za vaš put ka roditeljstvu.
Treba Vam pomoć pri izboru klinike? Upoređujemo mogućnosti lečenja, zakonska pravila, troškove i rokove u 2–4 zemlje po Vašem izboru.
Pogledaj IVF u inostranstvuStatistike i iskustva
Prema podacima Evropskog udruženja za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRE), prosečna stopa uspeha VTO zavisi od više faktora, uključujući starost pacijentkinje, kvalitet jajnih ćelija i spermatozoida, kao i specifičnosti same procedure.
- Kod žena mlađih od 35 godina, stopa uspešnosti iznosi oko 30% po ciklusu.
- Kod žena između 35 i 40 godina, ta stopa postepeno opada i kreće se između 15% i 25%.
- Kod žena starijih od 40 godina, šanse za uspešnu trudnoću putem VTO su znatno niže, u proseku 5–10% po ciklusu, i često zahtevaju korišćenje donorskih jajnih ćelija.
Napredak u tehnologiji i novim tehnikama u poslednjih nekoliko decenija značajno je poboljšao rezultate VTO. Primena metoda kao što su preimplantaciona genetska dijagnostika (PGT), zamrzavanje jajnih ćelija (opisano detaljno u sledećem članku) i embriona, kao i individualizovani pristupi stimulaciji jajnika, doprinela je većoj stopi implantacije i smanjenju rizika od komplikacija.
Iskustva pacijenata koji su prošli kroz proces VTO mogu se značajno razlikovati, ali jedno je sigurno – adekvatna priprema, stručna podrška i individualni pristup čine veliku razliku. Neki parovi su uspeli već nakon prvog ciklusa, dok su drugi morali da ulože više vremena i strpljenja kako bi došli do svog cilja.
Mnogi ističu da je informisanost o procedurama, realna očekivanja i pravovremeno donošenje odluka (poput blagovremenog započinjanja lečenja, izbora odgovarajuće klinike ili prilagođavanja načina života radi poboljšanja šansi za uspeh) imalo ključan uticaj na ishod. Takođe, emotivna podrška – bilo od medicinskog osoblja, partnera ili specijalizovanih savetnika – pomogla im je da lakše prođu kroz izazove koje ovaj proces nosi.
Na našem sajtu možete pronaći iskustva pacijenata koji su uz stručnu podršku prošli kroz VTO, kao i savete koji Vam mogu pomoći da se što bolje pripremite za ovaj korak.

Koliko košta VTO?
Troškovi VTO mogu značajno varirati u zavisnosti od klinike, vrste postupka i zemlje u kojoj se tretman obavlja. Oni uključuju ne samo samu proceduru, već i dodatne usluge kao što su hormonska stimulacija, laboratorijske analize, zamrzavanje embriona, genetička testiranja i, u nekim slučajevima, donacija reproduktivnih ćelija.
Troškovi VTO u Srbiji
U privatnim klinikama u Srbiji, cena jednog ciklusa VTO kreće se između 2.000 i 4.000 evra, u zavisnosti od uključenih procedura i korišćenih tehnika. Troškovi mogu značajno varirati od klinike do klinike, a najveća koncentracija VTO centara je u Beogradu, gde pacijenti imaju najširi izbor u pogledu različitih metoda lečenja. Pacijenti koji ispunjavaju uslove mogu ostvariti finansijsku podršku kroz Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO), koji pokriva deo troškova za parove koji ispunjavaju kriterijume. Najveći broj klinika za vantelesnu oplodnju nalazi se u Beogradu, ali ih ima i u drugim gradovima Srbije. Izbor klinike zavisi od dostupnosti određenih procedura, stručnosti tima i individualnih potreba pacijenta.
Međutim, dodatne usluge mogu značajno povećati ukupnu cenu postupka, uključujući:
- Zamrzavanje embriona – obično između 200 i 500 evra za čuvanje, uz dodatne godišnje troškove skladištenja.
- Genetički testovi – preimplantaciona genetska dijagnostika (PGT) može koštati 1.500 evra ili više, u zavisnosti od broja testiranih embriona.
- Donacija jajnih ćelija ili sperme – ako se koriste donorske ćelije, cena postupka može biti znatno veća, idući i preko 5.000 evra.
Troškovi VTO u inostranstvu
Ukoliko se pacijenti odluče za VTO u inostranstvu, cene variraju u zavisnosti od zemlje i klinike.
- Grčka i Češka – Cena jednog ciklusa VTO kreće se između 3.000 i 6.000 evra. Ove zemlje su popularne među stranim pacijentima zbog relativno pristupačnih cena i dobrih medicinskih standarda.
- Španija i Danska – Cene su više, obično od 5.000 do 8.000 evra, u zavisnosti od klinike i korišćenih procedura.
- SAD i Velika Britanija – Troškovi VTO mogu biti značajno viši, često prelazeći 10.000 evra po ciklusu, uz dodatne troškove koji mogu povećati ukupnu cenu na preko 15.000 evra.
Prilikom izbora klinike, pacijenti često uzimaju u obzir ne samo cenu, već i dodatne faktore kao što su kvalitet medicinske usluge, stopa uspešnosti, mogućnost pravne regulacije u vezi sa donacijom jajnih ćelija i sperme, kao i putni troškovi i boravak u inostranstvu.
Završna reč
Vantelesna oplodnja predstavlja jednu od najvećih medicinskih inovacija, pružajući nadu i mogućnost roditeljstva milionima parova širom sveta. Iako je proces često zahtevan – emotivno, fizički i finansijski – uz prave informacije, stručnu podršku i odgovarajući pristup, put do željene trudnoće može biti ostvariv.
S obzirom na kompleksnost čitavog postupka, veoma je važno da se pre samog lečenja parovi dobro informišu o svim mogućnostima, procedurama i potencijalnim izazovima. Odabir prave klinike, razumevanje dijagnoze i odabir najboljeg plana lečenja su ključni koraci koji mogu značajno uticati na ishod.
Takođe, neophodno je iskoristiti sveobuhvatan pristup koji obuhvata saradnju različitih stručnjaka – ginekologa, embriologa, urologa, genetičara i psihologa – kako bi svaki aspekt lečenja bio optimalno prilagođen individualnim potrebama pacijenata. Podrška u ovom procesu nije samo medicinska, već i psihološka, jer emotivni aspekt lečenja neplodnosti igra važnu ulogu u celokupnom ishodu.
Svaki par je jedinstven, kao i njihovo iskustvo sa VTO, pa je zato važno doneti odluke zasnovane na pouzdanim informacijama i individualnim okolnostima. Bez obzira na izazove, naučni napredak i multidisciplinarni pristup u lečenju neplodnosti omogućavaju sve veće šanse za uspeh.
Na kraju, najvažnije je zapamtiti da niste sami u ovom procesu. Uz odgovarajuću stručnu podršku i prave korake, moguće je doći do cilja – a to je ostvarenje sna o roditeljstvu.
Ako Vam je potrebna stručna podrška i personalizovano vođenje kroz proces vantelesne oplodnje, slobodno nas kontaktirajte ovde – tu smo da Vam pomognemo na svakom koraku.
Hvala Vam na Vašem poverenju.
Vaš VivaFert.
Reference
Kupka, M. S., Ferraretti, A. P., de Mouzon, J., Erb, K., D’Hooghe, T., Castilla, J. A., et al. (2014). Assisted reproductive technology in Europe, 2010: Results generated from European registers by ESHRE. Human Reproduction, 29(10), 2099-2113. https://doi.org/10.1093/humrep/deu175
European Society of Human Reproduction and Embryology. (2019, 25. jun). European pregnancy rates from IVF and ICSI ‘appear to have reached a peak’. ESHRE Press Release. Pristupljeno 20. februar 2025, sa https://www.eshre.eu/Annual-Meeting/Vienna-2019/Media/2019-Press-releases/EIM
World Health Organization. (2023). Infertility prevalence and treatment worldwide: Global estimates and challenges. Pristupljeno 20. februar 2025, sa https://www.who.int/
Republic Health Insurance Fund (RFZO). (2024). State-funded IVF programs in Serbia. Pristupljeno 20. februar 2025, sa https://www.rfzo.rs/
Ministry of Health of the Republic of Serbia. (2024). Expanding the age limit for state-funded IVF treatment. Pristupljeno 20. februar 2025, sa https://www.srbija.gov.rs/vest/641281/podignuta-starosna-granica-za-vantelesnu-oplodnju-o-trosku-drzave.php
Trajković, M. (2023, 23. oktobar). First baby conceived via IVF in Serbia 37 years ago. Radio Television of Serbia. Pristupljeno 20. februar 2025, sa https://www.rts.rs/magazin/Zdravlje/5554266/vantelesna-oplodnja-dr-ana-jeremic-marijana-arizanovic-milos-trajkovic.html
Kričković Pele, K., & Zotović, M. (2016). Motivation for motherhood among women undergoing IVF. Teme, 40(2), 477-492. https://doi.org/10.22190/TEME1602477P
IVF Worldwide. (2025). The costs of IVF in different countries. Pristupljeno 20. februar 2025, sa https://ivf-worldwide.com/education/introduction/ivf-costs-worldwide/the-costs-of-ivf-in-different-countries.html
Fertility Clinics Abroad. (2025). Cheapest IVF in Europe – Updated 2025. Pristupljeno 20. februar 2025, sa https://www.fertilityclinicsabroad.com/ivf-costs/surprising-cost-ivf-europe/
Gaskins, A. J., & Chavarro, J. E. (2018). Diet and fertility: A review. American Journal of Obstetrics and Gynecology, 218(4), 379-389. https://doi.org/10.1016/j.ajog.2017.08.010
European Society of Human Reproduction and Embryology (ESHRE). (2016). Premature ovarian insufficiency: Guideline of the European Society of Human Reproduction and Embryology. Human Reproduction, 31(5), 926–937. https://doi.org/10.1093/humrep/dew027
Gleicher, N., & Barad, D. H. (2011). Deconstructing premature ovarian failure (POF): Primary ovarian insufficiency (POI) is not a premature menopause. Journal of Assisted Reproduction and Genetics, 28(9), 791–798. https://doi.org/10.1007/s10815-011-9589-6
Coulam, C. B. (1991). Immunologic aspects of reproductive failure. American Journal of Reproductive Immunology, 26(1), 23–27. https://doi.org/10.1111/j.1600-0897.1991.tb00673.x
Practice Committee of the American Society for Reproductive Medicine (ASRM). (2019). Aging and infertility in women: A committee opinion. Fertility and Sterility, 111(6), 1183–1190. https://doi.org/10.1016/j.fertnstert.2019.02.005
Tatone, C., & Amicarelli, F. (2013). The aging ovary—the poor granulosa cells. Fertility and Sterility, 99(1), 12–17. https://doi.org/10.1016/j.fertnstert.2012.11.029
Smith, J. (2022, 28. februar). Age and fertility. Medichecks. Pristupljeno 22. februar 2025, sa https://www.medichecks.com/blogs/fertility/age-and-fertility
Centers for Disease Control and Prevention (CDC). (2023). Assisted Reproductive Technology (ART) Success Rates. Preuzeto sa https://www.cdc.gov/art/success-rates/index.html
European Society of Human Reproduction and Embryology (ESHRE). (2023). ART Fact Sheet. Preuzeto sa https://www.eshre.eu/-/media/sitecore-files/Press-room/ESHRE_ARTFactSheet_Nov_2023.pdf
Najčešća pitanja o vantelesnoj oplodnji
Šta je vantelesna oplodnja?
Vantelesna oplodnja (VTO) je metoda lečenja neplodnosti u kojoj se jajna ćelija i spermatozoid spajaju u laboratorijskim uslovima, nakon čega se embrion prenosi u matericu radi postizanja trudnoće.
Kada treba razmotriti VTO?
VTO se preporučuje ako par ne uspe da začne prirodnim putem nakon 12 meseci redovnih odnosa (kod žena mlađih od 35 godina) ili nakon 6 meseci (kod žena starijih od 35 godina). Takođe, preporučuje se kod poremećaja ovulacije, endometrioze, oštećenja jajovoda ili muškog faktora neplodnosti.
Koje su faze postupka VTO?
Proces VTO uključuje nekoliko koraka:
-Stimulacija jajnika
-Punkcija jajnika (sakupljanje jajnih ćelija)
-Oplodnja u laboratoriji
-Kultivisanje embriona
-Embriotransfer u matericu
-Test na trudnoću nakon 12–14 dana
Koliko je uspešna VTO?
Stopa uspešnosti VTO zavisi od starosti žene, pri čemu je najviša kod žena mlađih od 35 godina (oko 30% po ciklusu), postepeno opada na 15–25% u dobi od 35 do 40 godina, dok nakon 40. godine iznosi 5–10% i često zahteva donaciju jajnih ćelija.
Koje komplikacije mogu nastati tokom VTO?
Moguće komplikacije uključuju sindrom hiperstimulacije jajnika (OHSS), rizik od višeplodne trudnoće, vanmateričnu (ektopičnu) trudnoću, infekcije ili emocionalni stres povezan sa postupkom. jajnih ćelija.
Koje su najčešće metode VTO?
Pored klasične IVF metode, postoje i ICSI (intracitoplazmatska injekcija spermatozoida), inseminacija (IUI), krioprezervacija (zamrzavanje) embriona, jajnih ćelija i spermatozoida, TESE/TESA za mušku neplodnost, kao i preimplantaciono genetsko testiranje (PGT).
Koliko košta VTO?
Cena VTO varira u zavisnosti od klinike i zemlje. U Srbiji, jedan ciklus košta između 2.000 i 4.000 evra. Dodatni troškovi mogu uključivati zamrzavanje embriona, genetske testove i donaciju jajnih ćelija.
Kako odabrati najbolju kliniku za VTO?
Prilikom izbora klinike važno je uzeti u obzir njenu stopu uspeha, stručnost osoblja, dostupne metode, cenu, podršku pacijentima i pravnu regulativu u toj zemlji.
Da li VTO povećava rizik od blizanačke trudnoće?
Da, ako se u matericu prenese više embriona. Savremena praksa je da se prenosi jedan embrion (SET) kako bi se smanjio rizik od višeplodnih trudnoća.
Može li VTO biti pokriveno osiguranjem?
U Srbiji, Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) pokriva troškove VTO za određene kategorije pacijenata. U inostranstvu, mogućnosti osiguranja variraju u zavisnosti od države.
Sadržaj
Ukratko · oko 25 min čitanja
- Kod VTO se jajna ćelija i spermatozoid spajaju u laboratoriji; nastali embrion se zatim prenosi u matericu.
- Pomaže kod poremećaja ovulacije, oštećenih jajovoda, endometrioze i muškog faktora neplodnosti.
- Potražite pomoć posle 12 meseci pokušaja ako imate manje od 35 godina, ili posle 6 meseci ako imate 35 ili više.
- Godine su najvažnije: oko 30% uspeha po ciklusu do 35, 15–25% od 35 do 40 i 5–10% posle 40 (ESHRE).
- Jedan ciklus košta oko 2.000–4.000 € u Srbiji i 3.000–6.000 € u Grčkoj ili Češkoj, bez dodatnih usluga.
Uvod
Ništa u životu ne može se porediti sa trenutkom dolaska bebe na svet i sa trenutkom kada postanete roditelji. U oblasti medicine, malo koji napredak je imao toliki uticaj kao razne metode asistirane reprodukcije.
Zahvaljujući savremenim dostignućima, parovima širom sveta pružena je nada i mogućnost da ostvare svoj san o roditeljstvu, čak i kada se suočavaju sa izazovima neplodnosti. Jedna od najpoznatijih i najuspešnijih metoda na tom putu jeste vantelesna oplodnja, koju ćemo objasniti detaljno u teksu koji sledi. Pored toga, ovde možete naći sve neophodne informacije o uzrocima neplodnosti, različitim metodama asistirane reprodukcije, fazama postupka VTO, kao i faktorima koji utiču na njenu uspešnost. Detaljno ćemo objasniti prednosti i izazove ove metode, moguće komplikacije, ali i finansijske aspekte lečenja, kako u Srbiji, tako i u inostranstvu. Bez obzira na to gde se nalazite u svom putu ka roditeljstvu, ovaj vodič će vam pomoći da steknete jasniju sliku o tome šta možete očekivati i kako da napravite najbolje izbore za sebe.

Šta je vantelesna oplodnja?
Vantelesna oplodnja (VTO), poznata i kao in vitro fertilization (IVF), je jedna od najpoznatijih metoda lečenja neplodnosti. Predstavlja proces u kojem se jajna ćelija i spermatozoidi spajaju izvan ljudskog tela, u laboratorijskim uslovima, sa ciljem postizanja trudnoće. Ova metoda pruža šansu za roditeljstvo parovima koji se susreću sa različitim uzrocima neplodnosti, poput poremećaja ovulacije, oštećenja jajovoda, endometrioze ili muškog steriliteta.

Osim što se VTO koristi za lečenje problema sa začećem, koristi se i za realizaciju gestacijskog surogat materinstva. U kombinaciji sa predimplantacionom genetičkom dijagnostikom, omogućava izbegavanje naslednih genetskih oboljenja. U slučajevima kada se oplođena jajna ćelija prebaci u matericu surogat majke koja nema genetsku vezu sa embrionom, dete koje se rodi takođe neće biti genetski povezano sa surogatom. Neke zemlje su ograničile ili zabranile neke od metoda IVF, što je dovelo do razvijanja IVF turizma. Pored toga, visoki troškovi i starosna granica često predstavljaju prepreku za pristup ovom vidu lečenja i uspešno nošenje trudnoće.
Da li ste znali? Prva VTO beba
Od 1978. godine, kada je rođena Luiz Braun, prva beba začeta putem vantelesne oplodnje, ova metoda je omogućila rođenje preko 3,5 miliona dece širom sveta. Ovaj postupak je urađen u prirodnom ciklusu, bez hormonske stimulacije i obavljen je u laboratoriji bolnice Dr Kershaw’s Cottage u Rojtonu, Oldam, Engleska. Edvards, jedan od naučnika koji je razvio ovu tehnologiju, dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu 2010. godine.
Uzroci neplodnosti
Koje vrste neplodnosti postoje?
Postoje dve osnovne vrste steriliteta:
- Primarni sterilitet odnosi se na situaciju u kojoj par, uprkos redovnim i nezaštićenim polnim odnosima, nikada nije uspeo da postigne trudnoću.
- Sekundarni sterilitet javlja se kod parova koji su ranije imali jednu ili više trudnoća, ali sada, uprkos pokušajima, ne mogu da začnu novu.
Najčešći uzroci neplodnosti kod žena
- Problemi sa ovulacijom: Ovulacija je proces oslobađanja jajne ćelije iz jajnika, a njeni poremećaji su jedan od najčešćih uzroka neplodnosti. Sindrom policističnih jajnika (PCOS) predstavlja hormonski poremećaj koji uzrokuje nepravilnu ili odsutnu ovulaciju. Osim PCOS-a, hormonski disbalansi, poput smanjene proizvodnje hormona koji stimulišu ovulaciju (FSH i LH), mogu ometati ovaj proces.
- Problemi sa jajovodima: Zapušenost ili oštećenje jajovoda kod žene sprečavaju jajnu ćeliju da se spoji sa spermatozoidom, što onemogućava prirodnu oplodnju. Uzroci mogu biti infekcije, kao što su zapaljenje jajovoda, kao i posledice prethodnih hirurških intervencija i spajanja tkiva.
Endometrioza: Endometrioza je stanje u kom se tkivo slično sluznici materice (endometrijum) razvija van materice, najčešće na jajnicima, jajovodima, kao i karličnoj šupljini. Ovo tkivo može uzrokovati upale, bolove i stvaranje ožiljaka, čime se narušava funkcionisanje reproduktivnih organa. - Problemi sa matericom: Anomalije materice, poput mioma (benigni tumori), polipa (prekomerni rast endometrijuma) ili urođenih malformacija, mogu otežati implantaciju embriona. Pored toga, hronične infekcije materice ili tanak endometrijum mogu uticati na sposobnost materice da održi trudnoću.
- Prerano slabljenje funkcije jajnika (POI – Premature Ovarian Insufficiency): POI je stanje u kojem jajnici gube svoju funkciju pre 40. godine, što dovodi do smanjene proizvodnje estrogena i poremećaja menstrualnog ciklusa žene. Iako se često meša sa preranom menopauzom, kod POI može doći do sporadičnih ovulacija. Uzroci ovog stanja mogu biti genetski faktori, autoimune bolesti, infekcije, toksini (poput hemoterapije ili zračenja) ili nepoznati razlozi (idiopatski POI).
- Immunološki faktori: Imunološki poremećaji mogu uticati na plodnost kroz nekoliko mehanizama. Takođe, poremećaji kao što su antifosfolipidni sindrom ili poremećena regulacija imunog odgovora mogu dovesti do hronične upale u materici, što ometa implantaciju embriona. Imunološki faktori se takođe povezuju sa ponovljenim spontanim pobačajima.
- Loš kvalitet jajnih ćelija: Kvalitet jajnih ćelija zavisi od više faktora, uključujući starost žene, genetske predispozicije i način života. Sa godinama, jajne ćelije postaju sklonije hromozomskim anomalijama, što smanjuje šanse za uspešnu oplodnju i dovodi do većeg rizika od pobačaja. Pored starenja, loš kvalitet jajnih ćelija može biti posledica oksidativnog stresa, hormonskih disbalansa, endometrioze ili prethodnih medicinskih tretmana (npr. hemoterapije).

Najčešći uzroci neplodnosti kod muškaraca
- Loš kvalitet sperme: Kvalitet sperme određuje se brojem, pokretljivošću i oblikom spermatozoida (morfologija). Smanjen broj spermatozoida (oligozoospermija), slaba pokretljivost (astenozoospermija) ili abnormalna morfologija (teratozoospermija) mogu značajno uticati na sposobnost oplodnje. Ovi problemi mogu nastati zbog infekcija, izlaganja toksinima, upotrebe duvana, alkohola ili lekova, kao i zbog proširenih vena u testisima (varikokela).
- Hormonalni poremećaji: Nivo hormona kao što su testosteron, FSH i LH može biti smanjen ili neuravnotežen, što utiče na proizvodnju i sazrevanje spermatozoida. Ovo stanje može biti posledica urođenih sindroma, tumora hipofize ili hipotalamusa, kao i stresa.
- Mehaničke prepreke: Opstrukcije u semenim kanalima sprečavaju prolazak spermatozoida do ejakulata. One mogu biti posledica prethodnih infekcija, hirurških intervencija (npr. vazektomija) ili urođenih malformacija. U slučaju obstruktivne azoospermije, spermatozoidi se mogu dobiti hirurškim putem, kao što su TESE ili TESA.
- Imunološki faktori: Imuni sistem može proizvoditi antispermska antitela (ASA), koja utiču na pokretljivost i funkciju spermatozoida. Ovo stanje može biti posledica infekcija, povreda, kao i hirurških intervencija, a najčešće se dijagnostikuje MAR testom.
Kada se preporučuje VTO?
- Parovi mlađi od 35 godina smatraju se potencijalno neplodnim ako, uprkos redovnim i nezaštićenim polnim odnosima, ne dođe do trudnoće u roku od 12 meseci.
- Parovi stariji od 35 godina treba da potraže stručnu pomoć ukoliko ne dođe do začeća nakon 6 meseci redovnih i nezaštićenih odnosa, s obzirom na to da plodnost opada sa godinama.

Stopa uspešnosti
Stopa uspeha VTO predstavlja procenat procedura koje dovode do pozitivnog ishoda, bilo u vidu potvrđene trudnoće (stopa trudnoće) ili rođenja živog deteta (stopa živorođene dece). Napredak u reproduktivnoj medicini doveo je do porasta stope živorođenih nakon petog ciklusa VTO, sa 76% u 2005. na 80% u 2010. godini. Istovremeno, smanjen je broj transferiranih embriona, što je značajno umanjilo rizik od višeplodnih trudnoća (sa 25% na 8%). Na stopu uspešnosti mogu uticati sledeći faktori:
Starost žene kao ključni faktor
Starost je jedan od najvažnijih pokazatelja uspeha VTO. Žene mlađe od 35 godina imaju oko 50% šanse za uspeh po jednom ciklusu, dok nakon 40. godine ta stopa opada na 10–20%. Kod žena starijih od 41 godine, uspeh se značajno povećava upotrebom donorskih jajnih ćelija, koje su obično kvalitetnije.
Kvalitet embriona i genetičko testiranje
Kvalitet embriona igra veliku ulogu u uspešnosti postupka. Embrioni koji su dostigli stadijum blastociste (5–6. dan razvoja) imaju najveći potencijal za uspešnu implantaciju. Predimplantaciona genetička dijagnostika (PGT) omogućava odabir embriona bez hromozomskih anomalija, što dodatno povećava šanse za uspeh.
Reproduktivna istorija i zdravstveno stanje
Žene koje su već bile trudne često imaju veće šanse za uspeh u poređenju sa onima koje nikada nisu zatrudnele. Opšte zdravstveno stanje pacijentkinje, hormonska ravnoteža, stanje materice i odsustvo bolesti poput endometrioze ili policističnih jajnika takođe su od presudnog značaja. Pravovremena priprema organizma, kao i odgovarajuća ishrana, mogu značajno poboljšati šanse za uspešan ishod.
Muški faktor neplodnosti
Iako je često fokus na ženi, muški faktor neplodnosti je podjednako važan. Smanjen broj spermatozoida ili njihova slaba pokretljivost mogu uticati na uspeh VTO. U takvim slučajevima, tehnika ICSI, koju ćemo kasnije u tekstu detaljnije opisati, omogućava direktno unošenje spermatozoida u jajnu ćeliju, čime se značajno povećavaju šanse za oplodnju

Životne navike
Zdrav način života igra ključnu ulogu u reproduktivnom uspehu, posebno kod parova koji prolaze kroz postupak VTO. Istraživanja pokazuju da izbegavanje alkohola, nikotina i prekomernog stresa, uz održavanje normalne telesne težine i redovnu fizičku aktivnost, može značajno poboljšati ishod VTO. Način života utiče na hormonalnu ravnotežu, kvalitet jajnih ćelija i spermatozoida, kao i na uspešnost implantacije embriona. Na primer, pušenje je povezano sa smanjenom jajničnom rezervom i lošijim kvalitetom embriona, dok prekomerna konzumacija alkohola može negativno uticati na spermatogenezu i prijemčivost endometrijuma. Pored toga, prekomerna ili nedovoljna telesna težina može dovesti do hormonalnih disbalansa koji smanjuju šanse za uspešnu trudnoću. Umerena fizička aktivnost i ishrana bogata antioksidantima mogu poboljšati fertilitet, smanjujući oksidativni stres i podstičući ćelijsko zdravlje, što je od presudne važnosti za uspešan razvoj embriona i njegovu implantaciju.
Ne znate odakle da počnete? Zakažite besplatan prvi razgovor sa embriologom i postavite svoje najvažnije pitanje.
Zakaži besplatan razgovorZnačaj multidisciplinarnog pristupa
Uspeh vantelesne oplodnje zavisi od brojnih faktora, uključujući starost pacijenta, kvalitet embriona i opšte zdravstveno stanje. Ipak, jedan od ključnih elemenata koji mogu značajno uticati na krajnji ishod jeste multidisciplinarna podrška tokom čitavog procesa. Sveobuhvatan pristup koji uključuje različite stručnjake osigurava najbolje moguće uslove za uspešnu trudnoću.
- Ginekološka podrška – Precizna dijagnostika, praćenje hormonske terapije i priprema endometrijuma igraju ključnu ulogu u uspehu implantacije. Pravilan nadzor tokom stimulacije i postupka punkcije jajnih ćelija osigurava optimalne uslove za dobijanje kvalitetnih oocita.
- Embriološka stručnost – Veštine i iskustvo embriologa su presudni u odabiru najboljih tehnika oplodnje, kultivaciji embriona i njihovoj pripremi za transfer. Procena kvaliteta embriona direktno utiče na stopu uspeha VTO, a savetovanje sa embriologom može Vam pomoći da bolje razumete sve korake ovog procesa.
- Nutricionistički saveti – Prilagođena ishrana može poboljšati hormonski balans, smanjiti upalne procese i pozitivno uticati na kvalitet jajnih ćelija i endometrijuma. Prateći preporuke nutricioniste, možete unaprediti svoje zdravlje i povećati šanse za uspešnu trudnoću.
- Psihološka podrška – VTO može biti emocionalno izazovan proces, a stres i anksioznost mogu negativno uticati na hormonski balans i opšte zdravlje. Rad sa psihologom koji razume specifičnosti VTO pomaže u upravljanju emocijama, održavanju pozitivnog stava i očuvanju mentalnog blagostanja.
Mnogi pacijenti se fokusiraju isključivo na medicinski deo postupka, ali upravo ovaj holistički pristup čini razliku između pokušaja i uspeha. U zavisnosti od Vaših potreba, možete pogledati naše usluge ovde, gde nudimo sveobuhvatnu podršku kroz ceo proces.
Ako želite stručnu podršku na svakom koraku, individualizovane savete i tim koji će vas voditi kroz ceo proces, kontaktirajte nas ovde kako bismo vam pomogli da odaberete najbolji pristup za Vaše predstojeće lečenje.

Koje su faze postupka VTO?
- Stimulacija jajnika: Upotrebom hormonskih lekova stimuliše se sazrevanje više jajnih ćelija, čime se pokreće proces ovarijalne hiperstimulacije sa ciljem da se izazove razvoj više folikula u jajnicima. Ovaj postupak počinje predviđanjem odgovora na stimulaciju, uzimajući u obzir faktore kao što su starost, broj antranih folikula i nivo anti-Milerovog hormona (AMH). Na osnovu rezultata i pregleda, koji mogu ukazivati na slabiji ili preglasan odgovor na stimulaciju, određuje se odgovarajući protokol i doza lekova za stimulaciju jajnika.
- Folikulometrija: Ultrazvučni pregled koji se koristi za praćenje razvoja folikula tokom menstrualnog ciklusa. Ovaj metod omogućava precizno određivanje veličine i broja folikula, čime se pomaže u određivanju najpogodnijeg trenutka za ovulaciju ili punkciju jajnika pri VTO.
- Punkcija jajnika: Jajne ćelije se uzimaju od pacijentkinje pomoću transvaginalne aspiracije, pri čemu se koristi ultrazvučno vođstvo. U folikule se ubacuje igla koja aspirira jajne ćelije i folikularnu tečnost, koja se zatim šalje embriologu u laboratoriju na analizu. Postupak traje oko 20 do 40 minuta i obavlja se pod sedativima ili anestezijom.
- Obrađivanje i priprema jajnih ćelija i spermatozoida: U laboratoriji, obrađivanje jajnih ćelija i spermatozodia zavisi od više faktora, kao što su vrste oplodnje (IVF ili ICSI), kao i poreklo spermatozoida (ejakulat, donorski materijal, tkivo dobijeno zahvatom TESA/TESE/MESA).
- Oplodnja (IVF ili ICSI): U laboratoriji, za ICSI postupke, sa jajnih ćelija se uklanjaju zaštitne ćelije koje je ih okružuju (tzv. kumulus ćelije) i pripremaju se za oplodnju. Pre samog postupka oplodnje, utvrđuje se zrelost jajnih ćelija, s obzirom da moraju biti u Metafazi II. U nekim slučajevima, ako su jajne ćelije u metafazi I, mogu se ostaviti da se dalje kultivišu kako bi kasnije mogle da se oplode. Nezrele jajne ćelije su isključene iz procesa oplodnje, jer ne sadrže odgovarjaući broj hromozoma. U međuvremenu, sperma se priprema za oplodnju uklanjanjem neaktivnih ćelija i semenske tečnosti kroz različite procese koji su drugačiji u svakoj laboratoriji i u zavisnosti od porekla materijala. U slučaju ko-inkubacije, što podrazumeva inkubaciju neobrađenih jajnih ćelija sa spermatozoidima (IVF), proces oplodnje se imitira kao u prirodi. Spermatozoidi moraju da razgrade zaštitni kumulus omotač jajne ćelije uz pomoć svojih enzima kako bi jedan spermatozoid mogao da oplodi jajnu ćeliju. Važno je pažljivo kontrolisati broj spermatozoida kako bi se sprečilo da više spermatozoida istovremeno uđe u jajnu ćeliju, što može dovesti do polispermije. Vreme trajanja ko-inkubacije varira od ustanove do ustanove, pa može biti kratko (4-6 sati) ili dugo (16-18 sati).
- Kultivisanje embriona: Embrioni se prate nekoliko dana u laboratoriji.
- Embriotransfer: Prenos jednog ili više embriona u matericu.
- Krioprezervacija: Zamrzavanje preostalih embriona za buduću upotrebu.
- Test na trudnoću: 2 nedelje nakon embriotransfera vreme je za hormonski test na trudnoću (ß-HCG).

Koje se metode koriste u VTO?
- IVF (In vitro fertilization): Klasična metoda oplodnje, gde se jajne ćelije i spermatozoidi postavljaju u laboratorijsku posudu, imitirajući prirodnu oplodnju. Oplodnja se obično dešava preko noći, a nastali embrioni će biti dalje negovani u inkubatoru od tri do pet dana.
- ICSI: Injekcija jednog spermatozoida u jajnu ćeliju pomoću specijalog mikriskopa. Ovaj oblik VTO se preporučuje kod muškog faktora neplodnosti. MICSI: Izbor morfološki najboljeg spermatozoida pod velikim uvećanjem. PICSI: Izbor spermatozoida koji vezuju hijaluron gel.
- Folikulometrija: Procedura koja podrazumeva obavljanje serije ultrazvučnih pregleda u cilju praćenja rasta folikula u jajniku.
- Inseminacija (IUI): Jednostavna i minimalno invazivna metoda lečenja neplodnosti koja podrazumeva unošenje pripremljene sperme direktno u matericu žene, radi povećanja šansi za oplodnju. Ova procedura se obično primenjuje kod blagog muškog steriliteta, problema sa ovulacijom ili kada je uzrok neplodnosti nepoznat (idiopatska neplodnost). Inseminacija se sprovodi u prirodnom ciklusu ili uz hormonsku stimulaciju jajnika kako bi se podstaklo sazrevanje više jajnih ćelija. Procedura je brza, bezbolna i često predstavlja prvi korak u lečenju neplodnosti pre pribegavanja složenijim metodama, kao što je vantelesna oplodnja. Uspešnost zavisi od starosti pacijentkinje, kvaliteta sperme i drugih faktora.
- Zamrzavanje embriona i reproduktivnog materijala: Procedura koja se obavlja iz medicinskih i nemedicinskih razloga. Višak embriona koji nastanu tokom procesa VTO se mogu zamrznuti i iskoristiti u sledećim pokušajima. Ovo je vrlo bitno, jer u tom slučaju žena ne mora da prolazi kroz već odrađenu hormonsku stimulaciju.
- TESE/TESA: TESE (ekstrakcija spermatozoida iz testisa) i TESA (aspiracija spermatozoida iz testisa) su hirurške procedure namenjene muškarcima sa azoospermijom, stanjem u kojem nema spermatozoida u ejakulatu. Ove metode omogućavaju dobijanje spermatozoida direktno iz testikularnog tkiva za upotrebu u postupcima vantelesne oplodnje (IVF) sa intracitoplazmatskom injekcijom spermatozoida (ICSI). TESA se obično izvodi kod obstruktivne azoospermije, dok se TESE primenjuje i kod obstruktivne i kod neobstruktivne azoospermije. Postupci se mogu obaviti pod lokalnom ili opštom anestezijom, zavisno od slučaja. Nakon dobijanja, spermatozoidi se mogu zamrznuti i kasnije koristiti za vantelesnu oplodnju.
- Donacija embriona: Ova metoda je posebno korisna za parove ili pojedince koji ne mogu da koriste sopstvene reproduktivne ćelije zbog medicinskih razloga.
- Surogat majčinstvo: Za žene koje ne mogu da iznesu trudnoću, par može uz pomoć klinike i na pravno regulisan način naći surogat majku koja će izneti trudnoću. Ova mogućnost je veoma ograničena i pravo regulisana sam u par zemalja sveta.
- In vitro sazrevanje jajnih ćelija (IVM): Uzgoj nezrelih jajnih ćelija u laboratoriji, naročito korisno kod pacijentkinja sa PCOS (sindrom policističnih jajnika).
- ERPeak Endometrial Receptivity Test: Pomaže u identifikovanju optimalnog trenutka za prenos embriona u endometrijum tokom VTO, poznat kao prozor implantacije.
- VTO u prirodnom ciklusu: Praćenje rasta jednog prirodno izabranog folikula ultrazvučnim pregledom bez primene hormonskih preparata za stimulaciju jajnika. Nakon aspiracije, jajna ćelija se laboratorijski obrađuje, a zatim, ako je oplođena i podeljena, sledi embriotransfer. Pogodna je za žene koje ne žele hormonsku terapiju, imaju smanjenu jajničnu rezervu ili medicinske kontraindikacije za hormonske lekove.
- Time-Lapse inkubator: Stalno praćenje razvoja embriona bez izlaganja stresu van inkubatora. Time-Lapse sistem povećava šanse za uspeh, jer pruža detaljan uvid u razvoj embriona i omogućava precizniji odabir za embriotransfer.
- Assisted Hatching: Istančenje ili probijanje omotača embriona (zona pellucida) kako bi se olakšalo njegovo „izleganje“ i implantacija u sluzokožu materice. Najčešće se koristi laserska metoda i preporučuje kod starijih pacijentkinja, neuspešnih VTO pokušaja ili kada embrion ima deblji omotač.
- Embriotransfer sa zamrznutim embrionima (frozen–thawed embryo transfer – FET): Predstavlja postupak u kome se prethodno zamrznuti embrioni odmrzavaju i prenose u matericu žene. Ova metoda omogućava pacijentima da iskoriste embrione koji su ostali iz prethodnog ciklusa vantelesne oplodnje. FET se često primenjuje u prirodnom ili hormonski stimulisanom ciklusu, zavisno od zdravstvenog stanja pacijentkinje. Postupak je manje invazivan od klasičnog VTO ciklusa i omogućava više pokušaja trudnoće bez potrebe za dodatnom stimulacijom jajnika. Uspeh transfera zavisi od kvaliteta embriona i pripremljenosti endometrijuma.

Moguće komplikacije kod VTO
- Sindrom hiperstimulacije jajnika (OHSS): stanje koje se javlja usled prekomernog odgovora jajnika na hormonsku stimulaciju. U blažim oblicima izaziva nadutost, bol u stomaku i blagu nelagodnost, dok u težim slučajevima može dovesti do nakupljanja tečnosti u stomaku i plućima, teške dehidracije, problema sa koagulacijom krvi i poremećaja funkcije bubrega. Lečenje zavisi od težine simptoma i može uključivati mirovanje, intravenske tečnosti ili, u retkim slučajevima, bolničku negu.
- Krvarenje, infekcije i povrede organa: tokom postupka prikupljanja jajnih ćelija iglom kroz vaginalni zid, postoji mali rizik od krvarenja, infekcija ili oštećenja okolnih organa, poput bešike ili creva. Iako su ove komplikacije retke, mogu zahtevati antibiotsku terapiju, a u izuzetnim slučajevima i hiruršku intervenciju.
- Komplikacije anestezije: prilikom punkcije jajnika, koja se obično obavlja uz primenu blage opšte anestezije ili sedativne analgezije, moguće su reakcije poput mučnine, povraćanja, alergijskih reakcija ili u vrlo retkim slučajevima ozbiljnijih kardiorespiratornih komplikacija. Zbog toga je važno da pacijenti budu pod nadzorom anesteziologa i da se postupak izvodi u kontrolisanim uslovima.
- Blizanačka trudnoća i vanmaterična trudnoća: jedan od rizika VTO je mogućnost blizanačke trudnoće, naročito u slučajevima kada se u matericu vraća više embriona. Blizanačke trudnoće nose povećan rizik od prevremenog porođaja, komplikacija u trudnoći i zdravstvenih problema kod novorođenčadi. Savremeni trend u VTO je transfer manjeg broja embriona kako bi se ovaj rizik sveo na minimum.
Takođe, postoji mali rizik od vanmaterične (ektopične) trudnoće, kada se embrion usadi izvan materične šupljine, najčešće u jajovodu. Ovo stanje zahteva hitnu medicinsku intervenciju jer može dovesti do ozbiljnih komplikacija. - Psihološki stres: Proces VTO može biti emotivno zahtevan za pacijente, zbog neizvesnosti ishoda, fizičkog napora koji nosi postupak, kao i finansijskog opterećenja. Neprolazak postupka može dovesti do osećaja razočaranja, anksioznosti ili depresije. Podrška partnera, porodice i stručnjaka za mentalno zdravlje može biti od ključne važnosti u suočavanju sa ovim izazovima.
Iako su ove komplikacije moguće, VTO je procedura koja se izvodi pod strogom medicinskom kontrolom, a većina pacijenata prolazi kroz postupak bez ozbiljnih problema. Redovno praćenje i komunikacija sa lekarom mogu značajno smanjiti rizike i poboljšati šanse za uspešnu trudnoću.
Kada se postupak prekine ranije
Iako je VTO pažljivo planiran i kontrolisan proces, u određenim slučajevima može doći do prekida postupka pre nego što se embrion vrati u matericu. Razlozi za ovo mogu biti različiti, a odluka o prekidu donosi se kako bi se izbegli nepotrebni rizici i kako bi se bolje isplanirao naredni pokušaj.
Mogući razlozi za prekid postupka uključuju:
- Nedovoljan odgovor na terapiju – Kod nekih pacijentkinja jajnici ne reaguju dovoljno na stimulaciju, što rezultira malim brojem zrelih folikula ili njihovim potpunim izostankom. U takvim slučajevima, lekar može savetovati prekid ciklusa i razmatranje drugačijeg protokola u narednom pokušaju.
- Prevremena ovulacija – U retkim slučajevima, uprkos kontrolisanoj stimulaciji i redovnim pregledima, može doći do spontanog pucanja folikula pre zakazane punkcije jajnih ćelija, što onemogućava njihovo prikupljanje.
- Prazna punkcija – Nakon punkcije folikula, može se dogoditi da se u njima ne pronađu jajne ćelije, što onemogućava nastavak postupka. Ovo može biti posledica individualne reakcije jajnika ili tehničkih faktora.
- Neuspešna oplodnja – Uprkos uspešnoj punkciji i prikupljanju jajnih ćelija, u nekim slučajevima ne dolazi do njihove oplodnje, bilo zbog problema sa kvalitetom jajnih ćelija, spermatozoida ili drugih faktora.
- Zastoj u razvoju embriona – Čak i ako dođe do oplodnje, embrioni se ponekad ne razvijaju kako se očekivalo, što onemogućava njihov transfer u matericu.
Odluka o prekidu postupka nije kraj lečenja, već omogućava lekarima da analiziraju razloge neuspeha i predlože odgovarajuće izmene u narednim pokušajima. Zahvaljujući stalnom napretku u reproduktivnoj medicini, postoje brojne strategije koje mogu povećati šanse za uspešan ishod u budućim ciklusima.
Kako odabrati najbolju kliniku za VTO?
Važno je napomenuti da ne postoji jedna „najbolja“ klinika za vantelesnu oplodnju – uspešnost zavisi od mnogih faktora, uključujući individualne okolnosti pacijenta, dostupne metode lečenja, iskustvo stručnjaka, opremljenost laboratorije, kvalitet usluge i samu lokaciju centra. Izbor prave ustanove jedna je od najvažnijih odluka na putu ka roditeljstvu, pa je neophodno detaljno istražiti sve mogućnosti i prilagoditi odluku svojim potrebama. Pre svega, najbolja klinika je ona u kojoj se osećate sigurno, informisano i podržano tokom celog puta ka roditeljstvu.
VivaFert savet
Ne postoji jedna „najbolja“ klinika za VTO. Najbolja je ona u kojoj se osećate sigurno, informisano i podržano, i koja nudi metode koje Vaša dijagnoza zahteva.
Kriterijumi za izbor klinike
- Stopa uspeha i reputacija: Jedan od najvažnijih faktora je stopa uspeha klinike, koja ukazuje na verovatnoću postizanja trudnoće. Ipak, potrebno je razumeti kako se ovi podaci izračunavaju – neke klinike objavljuju statistiku samo za određene grupe pacijentkinja, što može dati iskrivljenu sliku. Uz brojke, važno je proveriti i ocene pacijenata i reputaciju klinike u stručnim krugovima.
- Iskustvo i stručnost osoblja: Tim lekara, embriologa i medicinskih sestara igra ključnu ulogu u celom procesu. Centar sa iskusnim osobljem, koje koristi savremene metode lečenja i individualni pristup pacijentima, može značajno povećati šanse za uspeh.
- Dostupnost savremenih metoda lečenja: Različite klinike primenjuju različite tehnike VTO. Ako imate specifičan medicinski problem (npr. nisku rezervu jajnika, potrebu za genetskim testiranjem ili donacijom jajnih ćelija), važno je da centar nudi odgovarajuće procedure, kao što su ICSI, VTO u prirodnom ciklusu i slično.
- Lokacija i dostupnost: Blizina klinike, mogućnosti smeštaja i lakoća putovanja mogu značajno uticati na celokupno iskustvo lečenja. Neki pacijenti biraju lokalne klinike zbog udobnosti, dok se drugi odlučuju za inostrane centre koji nude naprednije metode ili bolje cene tretmana.
- Pravni propisi i etički standardi: Svaka zemlja ima svoje zakonske okvire u vezi sa VTO. Pre izbora klinike, proverite da li je postupak koji Vam je potreban dozvoljen u toj zemlji. Takođe, osigurajte da centar poštuje visoke etičke standarde i da transparentno komunicira sve uslove tretmana.
- Cena i dodatni troškovi: VTO je finansijski zahtevan proces, a troškovi se značajno razlikuju od klinike do klinike. Pored osnovne cene postupka, obratite pažnju na moguće dodatne troškove – pripremne analize, hormonsku terapiju, zamrzavanje embriona i dodatne laboratorijske procedure.
- Podrška pacijentima i individualni pristup: Postupak VTO može biti emocionalno izazovan, pa je važno da klinika nudi dobru podršku – bilo kroz dostupnost osoblja, mogućnost dodatnih konsultacija, psihološko savetovanje ili detaljno praćenje pacijenta tokom celog procesa.
VivaFert savet
Kada poredite stope uspešnosti, pitajte kako su izračunate. Neke klinike objavljuju podatke samo za određene grupe pacijenata, pa izgledaju bolje nego što jesu.
Sarađujemo sa vodećim klinikama iz različitih zemalja koje su poznate po visokom kvalitetu usluge, savremenim metodama lečenja i individualnom pristupu pacijentima. U zavisnosti od vaših potreba, možemo vam pomoći da izaberete kliniku koja najbolje odgovara vašem slučaju, uzimajući u obzir i lokaciju koja vam najviše odgovara. Pogledajte klinike sa kojima sarađujemo ovde i pronađite idealno mesto za vaš put ka roditeljstvu.
Treba Vam pomoć pri izboru klinike? Upoređujemo mogućnosti lečenja, zakonska pravila, troškove i rokove u 2–4 zemlje po Vašem izboru.
Pogledaj IVF u inostranstvuStatistike i iskustva
Prema podacima Evropskog udruženja za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRE), prosečna stopa uspeha VTO zavisi od više faktora, uključujući starost pacijentkinje, kvalitet jajnih ćelija i spermatozoida, kao i specifičnosti same procedure.
- Kod žena mlađih od 35 godina, stopa uspešnosti iznosi oko 30% po ciklusu.
- Kod žena između 35 i 40 godina, ta stopa postepeno opada i kreće se između 15% i 25%.
- Kod žena starijih od 40 godina, šanse za uspešnu trudnoću putem VTO su znatno niže, u proseku 5–10% po ciklusu, i često zahtevaju korišćenje donorskih jajnih ćelija.
Napredak u tehnologiji i novim tehnikama u poslednjih nekoliko decenija značajno je poboljšao rezultate VTO. Primena metoda kao što su preimplantaciona genetska dijagnostika (PGT), zamrzavanje jajnih ćelija (opisano detaljno u sledećem članku) i embriona, kao i individualizovani pristupi stimulaciji jajnika, doprinela je većoj stopi implantacije i smanjenju rizika od komplikacija.
Iskustva pacijenata koji su prošli kroz proces VTO mogu se značajno razlikovati, ali jedno je sigurno – adekvatna priprema, stručna podrška i individualni pristup čine veliku razliku. Neki parovi su uspeli već nakon prvog ciklusa, dok su drugi morali da ulože više vremena i strpljenja kako bi došli do svog cilja.
Mnogi ističu da je informisanost o procedurama, realna očekivanja i pravovremeno donošenje odluka (poput blagovremenog započinjanja lečenja, izbora odgovarajuće klinike ili prilagođavanja načina života radi poboljšanja šansi za uspeh) imalo ključan uticaj na ishod. Takođe, emotivna podrška – bilo od medicinskog osoblja, partnera ili specijalizovanih savetnika – pomogla im je da lakše prođu kroz izazove koje ovaj proces nosi.
Na našem sajtu možete pronaći iskustva pacijenata koji su uz stručnu podršku prošli kroz VTO, kao i savete koji Vam mogu pomoći da se što bolje pripremite za ovaj korak.

Koliko košta VTO?
Troškovi VTO mogu značajno varirati u zavisnosti od klinike, vrste postupka i zemlje u kojoj se tretman obavlja. Oni uključuju ne samo samu proceduru, već i dodatne usluge kao što su hormonska stimulacija, laboratorijske analize, zamrzavanje embriona, genetička testiranja i, u nekim slučajevima, donacija reproduktivnih ćelija.
Troškovi VTO u Srbiji
U privatnim klinikama u Srbiji, cena jednog ciklusa VTO kreće se između 2.000 i 4.000 evra, u zavisnosti od uključenih procedura i korišćenih tehnika. Troškovi mogu značajno varirati od klinike do klinike, a najveća koncentracija VTO centara je u Beogradu, gde pacijenti imaju najširi izbor u pogledu različitih metoda lečenja. Pacijenti koji ispunjavaju uslove mogu ostvariti finansijsku podršku kroz Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO), koji pokriva deo troškova za parove koji ispunjavaju kriterijume. Najveći broj klinika za vantelesnu oplodnju nalazi se u Beogradu, ali ih ima i u drugim gradovima Srbije. Izbor klinike zavisi od dostupnosti određenih procedura, stručnosti tima i individualnih potreba pacijenta.
Međutim, dodatne usluge mogu značajno povećati ukupnu cenu postupka, uključujući:
- Zamrzavanje embriona – obično između 200 i 500 evra za čuvanje, uz dodatne godišnje troškove skladištenja.
- Genetički testovi – preimplantaciona genetska dijagnostika (PGT) može koštati 1.500 evra ili više, u zavisnosti od broja testiranih embriona.
- Donacija jajnih ćelija ili sperme – ako se koriste donorske ćelije, cena postupka može biti znatno veća, idući i preko 5.000 evra.
Troškovi VTO u inostranstvu
Ukoliko se pacijenti odluče za VTO u inostranstvu, cene variraju u zavisnosti od zemlje i klinike.
- Grčka i Češka – Cena jednog ciklusa VTO kreće se između 3.000 i 6.000 evra. Ove zemlje su popularne među stranim pacijentima zbog relativno pristupačnih cena i dobrih medicinskih standarda.
- Španija i Danska – Cene su više, obično od 5.000 do 8.000 evra, u zavisnosti od klinike i korišćenih procedura.
- SAD i Velika Britanija – Troškovi VTO mogu biti značajno viši, često prelazeći 10.000 evra po ciklusu, uz dodatne troškove koji mogu povećati ukupnu cenu na preko 15.000 evra.
Prilikom izbora klinike, pacijenti često uzimaju u obzir ne samo cenu, već i dodatne faktore kao što su kvalitet medicinske usluge, stopa uspešnosti, mogućnost pravne regulacije u vezi sa donacijom jajnih ćelija i sperme, kao i putni troškovi i boravak u inostranstvu.
Završna reč
Vantelesna oplodnja predstavlja jednu od najvećih medicinskih inovacija, pružajući nadu i mogućnost roditeljstva milionima parova širom sveta. Iako je proces često zahtevan – emotivno, fizički i finansijski – uz prave informacije, stručnu podršku i odgovarajući pristup, put do željene trudnoće može biti ostvariv.
S obzirom na kompleksnost čitavog postupka, veoma je važno da se pre samog lečenja parovi dobro informišu o svim mogućnostima, procedurama i potencijalnim izazovima. Odabir prave klinike, razumevanje dijagnoze i odabir najboljeg plana lečenja su ključni koraci koji mogu značajno uticati na ishod.
Takođe, neophodno je iskoristiti sveobuhvatan pristup koji obuhvata saradnju različitih stručnjaka – ginekologa, embriologa, urologa, genetičara i psihologa – kako bi svaki aspekt lečenja bio optimalno prilagođen individualnim potrebama pacijenata. Podrška u ovom procesu nije samo medicinska, već i psihološka, jer emotivni aspekt lečenja neplodnosti igra važnu ulogu u celokupnom ishodu.
Svaki par je jedinstven, kao i njihovo iskustvo sa VTO, pa je zato važno doneti odluke zasnovane na pouzdanim informacijama i individualnim okolnostima. Bez obzira na izazove, naučni napredak i multidisciplinarni pristup u lečenju neplodnosti omogućavaju sve veće šanse za uspeh.
Na kraju, najvažnije je zapamtiti da niste sami u ovom procesu. Uz odgovarajuću stručnu podršku i prave korake, moguće je doći do cilja – a to je ostvarenje sna o roditeljstvu.
Ako Vam je potrebna stručna podrška i personalizovano vođenje kroz proces vantelesne oplodnje, slobodno nas kontaktirajte ovde – tu smo da Vam pomognemo na svakom koraku.
Hvala Vam na Vašem poverenju.
Vaš VivaFert.
Reference
Kupka, M. S., Ferraretti, A. P., de Mouzon, J., Erb, K., D’Hooghe, T., Castilla, J. A., et al. (2014). Assisted reproductive technology in Europe, 2010: Results generated from European registers by ESHRE. Human Reproduction, 29(10), 2099-2113. https://doi.org/10.1093/humrep/deu175
European Society of Human Reproduction and Embryology. (2019, 25. jun). European pregnancy rates from IVF and ICSI ‘appear to have reached a peak’. ESHRE Press Release. Pristupljeno 20. februar 2025, sa https://www.eshre.eu/Annual-Meeting/Vienna-2019/Media/2019-Press-releases/EIM
World Health Organization. (2023). Infertility prevalence and treatment worldwide: Global estimates and challenges. Pristupljeno 20. februar 2025, sa https://www.who.int/
Republic Health Insurance Fund (RFZO). (2024). State-funded IVF programs in Serbia. Pristupljeno 20. februar 2025, sa https://www.rfzo.rs/
Ministry of Health of the Republic of Serbia. (2024). Expanding the age limit for state-funded IVF treatment. Pristupljeno 20. februar 2025, sa https://www.srbija.gov.rs/vest/641281/podignuta-starosna-granica-za-vantelesnu-oplodnju-o-trosku-drzave.php
Trajković, M. (2023, 23. oktobar). First baby conceived via IVF in Serbia 37 years ago. Radio Television of Serbia. Pristupljeno 20. februar 2025, sa https://www.rts.rs/magazin/Zdravlje/5554266/vantelesna-oplodnja-dr-ana-jeremic-marijana-arizanovic-milos-trajkovic.html
Kričković Pele, K., & Zotović, M. (2016). Motivation for motherhood among women undergoing IVF. Teme, 40(2), 477-492. https://doi.org/10.22190/TEME1602477P
IVF Worldwide. (2025). The costs of IVF in different countries. Pristupljeno 20. februar 2025, sa https://ivf-worldwide.com/education/introduction/ivf-costs-worldwide/the-costs-of-ivf-in-different-countries.html
Fertility Clinics Abroad. (2025). Cheapest IVF in Europe – Updated 2025. Pristupljeno 20. februar 2025, sa https://www.fertilityclinicsabroad.com/ivf-costs/surprising-cost-ivf-europe/
Gaskins, A. J., & Chavarro, J. E. (2018). Diet and fertility: A review. American Journal of Obstetrics and Gynecology, 218(4), 379-389. https://doi.org/10.1016/j.ajog.2017.08.010
European Society of Human Reproduction and Embryology (ESHRE). (2016). Premature ovarian insufficiency: Guideline of the European Society of Human Reproduction and Embryology. Human Reproduction, 31(5), 926–937. https://doi.org/10.1093/humrep/dew027
Gleicher, N., & Barad, D. H. (2011). Deconstructing premature ovarian failure (POF): Primary ovarian insufficiency (POI) is not a premature menopause. Journal of Assisted Reproduction and Genetics, 28(9), 791–798. https://doi.org/10.1007/s10815-011-9589-6
Coulam, C. B. (1991). Immunologic aspects of reproductive failure. American Journal of Reproductive Immunology, 26(1), 23–27. https://doi.org/10.1111/j.1600-0897.1991.tb00673.x
Practice Committee of the American Society for Reproductive Medicine (ASRM). (2019). Aging and infertility in women: A committee opinion. Fertility and Sterility, 111(6), 1183–1190. https://doi.org/10.1016/j.fertnstert.2019.02.005
Tatone, C., & Amicarelli, F. (2013). The aging ovary—the poor granulosa cells. Fertility and Sterility, 99(1), 12–17. https://doi.org/10.1016/j.fertnstert.2012.11.029
Smith, J. (2022, 28. februar). Age and fertility. Medichecks. Pristupljeno 22. februar 2025, sa https://www.medichecks.com/blogs/fertility/age-and-fertility
Centers for Disease Control and Prevention (CDC). (2023). Assisted Reproductive Technology (ART) Success Rates. Preuzeto sa https://www.cdc.gov/art/success-rates/index.html
European Society of Human Reproduction and Embryology (ESHRE). (2023). ART Fact Sheet. Preuzeto sa https://www.eshre.eu/-/media/sitecore-files/Press-room/ESHRE_ARTFactSheet_Nov_2023.pdf
Najčešća pitanja o vantelesnoj oplodnji
Šta je vantelesna oplodnja?
Vantelesna oplodnja (VTO) je metoda lečenja neplodnosti u kojoj se jajna ćelija i spermatozoid spajaju u laboratorijskim uslovima, nakon čega se embrion prenosi u matericu radi postizanja trudnoće.
Kada treba razmotriti VTO?
VTO se preporučuje ako par ne uspe da začne prirodnim putem nakon 12 meseci redovnih odnosa (kod žena mlađih od 35 godina) ili nakon 6 meseci (kod žena starijih od 35 godina). Takođe, preporučuje se kod poremećaja ovulacije, endometrioze, oštećenja jajovoda ili muškog faktora neplodnosti.
Koje su faze postupka VTO?
Proces VTO uključuje nekoliko koraka:
-Stimulacija jajnika
-Punkcija jajnika (sakupljanje jajnih ćelija)
-Oplodnja u laboratoriji
-Kultivisanje embriona
-Embriotransfer u matericu
-Test na trudnoću nakon 12–14 dana
Koliko je uspešna VTO?
Stopa uspešnosti VTO zavisi od starosti žene, pri čemu je najviša kod žena mlađih od 35 godina (oko 30% po ciklusu), postepeno opada na 15–25% u dobi od 35 do 40 godina, dok nakon 40. godine iznosi 5–10% i često zahteva donaciju jajnih ćelija.
Koje komplikacije mogu nastati tokom VTO?
Moguće komplikacije uključuju sindrom hiperstimulacije jajnika (OHSS), rizik od višeplodne trudnoće, vanmateričnu (ektopičnu) trudnoću, infekcije ili emocionalni stres povezan sa postupkom. jajnih ćelija.
Koje su najčešće metode VTO?
Pored klasične IVF metode, postoje i ICSI (intracitoplazmatska injekcija spermatozoida), inseminacija (IUI), krioprezervacija (zamrzavanje) embriona, jajnih ćelija i spermatozoida, TESE/TESA za mušku neplodnost, kao i preimplantaciono genetsko testiranje (PGT).
Koliko košta VTO?
Cena VTO varira u zavisnosti od klinike i zemlje. U Srbiji, jedan ciklus košta između 2.000 i 4.000 evra. Dodatni troškovi mogu uključivati zamrzavanje embriona, genetske testove i donaciju jajnih ćelija.
Kako odabrati najbolju kliniku za VTO?
Prilikom izbora klinike važno je uzeti u obzir njenu stopu uspeha, stručnost osoblja, dostupne metode, cenu, podršku pacijentima i pravnu regulativu u toj zemlji.
Da li VTO povećava rizik od blizanačke trudnoće?
Da, ako se u matericu prenese više embriona. Savremena praksa je da se prenosi jedan embrion (SET) kako bi se smanjio rizik od višeplodnih trudnoća.
Može li VTO biti pokriveno osiguranjem?
U Srbiji, Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) pokriva troškove VTO za određene kategorije pacijenata. U inostranstvu, mogućnosti osiguranja variraju u zavisnosti od države.
Sadržaj
Zainteresovani ste za naše usluge?
Kontaktirajte nas
-
Telefon
+43 667 767 2210
-
E-pošta
office@vivafert.at